INFORMACIJE O ODJELIMA Etnografski odjel
Etnografski odjel Gradskog muzeja Varaždin osnovan je 1933., u povodu obilježavanja desete obljetnice Varaždinskoga muzealnog društva. Tada prikupljeni predmeti tradicijske baštine varaždinskog područja bili su izloženi u dvjema prostorijama srednjovjekovne utvrde Staroga grada u kojemu je bio i stalni postav Kulturnopovijesnog odjela. Sedamdesetih godina 20. stoljeća postav se proširio na još dvije prostorije. Na početku obnove Staroga grada 1982., stalni postav Etnografskog odjela uklonjen je iz toga prostora, a predmeti su, do danas, pohranjeni u muzejskim čuvaonicama. Godinama se sustavno provodi terenska istraživanja, prikuplja i obrađuje etnološku građu te prikazuje na povremenim tematskim izložbama u Varaždinu ili drugim mjestima Hrvatske ili izvan nje. Istodobno se uspješnom suradnjom sa školskim učeničkim zadrugama i KUD-ovima popularizira narodnu kulturu, oživljuje narodne običaje, rukotvorstvo i obrte.
Najstariji predmeti u fundusu Odjela datiraju iz polovice 19. stoljeća, dok su najbrojniji oni od početka i prve četvrtine 20. stoljeća do danas. Cjelovit je fundus podijeljen u nekoliko zbirka predmeta od kojih je najbrojnija
Zbirka tekstila. Ona osim uporabnog tekstila – stolnjaka, stolnice, ručnika, brisača, plahta, plafta i polica, sadrži i
Zbirku narodnih nošnja, u kojoj se osim ženske i muške nošnje, ističu pojedinačni primjeri i kompleti.
Zbirka Danice Brössler svjedoči o tradiciji lepoglavskoga čipkarskog rukotorstva i umijeću izrade čipke tehnikom klepanja. Važan dio fundusa čini
Zbirka lončarstva što sadrži tipične primjere lončarske proizvodnje najpoznatijih lončarskih središta sjeverozapadne Hrvatske – Jerovca, Bedenca i Dubravca. Predmeti duhovne kulture objedinjeni su u
Sakralnoj zbirci koja ponajvećma sadrži nabožne slike nepoznatih majstora rađene tehnikom oslikavanja poleđine stakla. Drugu skupinu predmeta u toj Zbirci čine raspela i sakralna skulptura što su ih izrađivali uglavnom samouki lokalni maj-stori i pučki kipari.
Zbirka predmeta od drva sadrži pomagala za preradu konoplje i izradu domaćeg platna, predmeta kućne uporabe od najrazličitijih oblika posuda, sitnog pribora, dijelova pokućstva i dr. Alati i pomagala za obradu zemlje, prijenos, projevoz i preradu uroda objedinjeni su u
Zbirci ratarstva i stočarstva. Pletarstvo i košaraštvo, kao najraširenija grana narodnoga rukotvorstva, ističe se arhaičnim oblicima štitnika za kišu, koševa za prijenos lišća i trave te košara za prijenos jela. S tom je Zbirkom u bliskoj vezi
Zbirka pčelarstva koja sadrži raznolike primjere pčelinjih staništa što su nekoć bili sastavnim dijelom pčelinjaka, vulnjaka u selima varaždinske okolice. Uz njih zastupljen je i pčelarski pribor, dimilice, kavezići za matice, zaštitna odijela i dr. Zbog raznolikosti predmeta, osobita je i
Zbirka licitarstva i svjećarstva u kojoj su, osim drvenih kalupa za izradu licitarskih proizvoda iz 19. stoljeća, zastupljeni brojni jednostavni metalni šteheri, kalupi od gipsa i pribor za izradu voštanih zavjetnih figurica (votiva) i svijeća.
Godinama prikupljani predmeti, otkupima ili donacijama, svjedoče o bogatstvu i raznolikosti materijalnih i duhovnih vrijednosti tradicijske kulturne baštine varaždinskog kraja.
Voditeljica zbirki Etnografskog odjela:
muzejska savjetnica Ljerka Albus, prof.