Gradski muzej Varaždin

Prizor iz stalnog postava “Svijeta kukaca”
Veduta Varaždina na razglednici s početka 20. stoljeća
Servis za jelo iz 19. stoljeća izložen u Starom gradu
Šamija, pokrivalo za glavu članice Društva Hrvatska žena
Prodavaonica Gustava Mosesa i sina u Varaždinu s početka 20. stoljeća
Seosko veselje, nepoznati nizozemski slikar, 17. stoljeće
Sudionici muzejskih radionica u Gradskom muzeju Varaždin

IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI – ZAČETNIK HRVATSKOG IDENTITETA / Izložba uz 200. godišnjicu Kukuljevićeva rođenja

IZLOŽBA

mjesto održavanja: GMV Palača Sermage, Trg M. Stančića 3
datum početka/završetka: 12.04.2017. / 30.07.2017.
otvorenje: u 19 sati
organizator: Hrvatski povijesni muzej i Gradski muzej Varaždin

      Nakon što je održana u Zagrebu, izložba Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta bit će postavljena i u Varaždinu. Ovaj veliki projekt, priređen uz 200. godišnjicu Kukuljevićeva rođenja, realizirali su Hrvatski povijesni muzej i Gradski muzej Varaždin, uz potporu Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te Grada Varaždina.

        Izložba se temelji na originalnim predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog povijesnog muzeja, kao i na predmetima posuđenima iz privatnog vlasništva te srodnih arhivskih i muzejskih institucija. Uz originalne povijesno-umjetničke eksponate, upotpunjuju je i multimedijski sadržaji (animirana karta „Kukuljevićeva putovanja“, siluetni hologram glave Ivana Kukuljevića Sakcinskog) i opsežan prateći dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Izložba je prožeta biografskim podacima i koncipirana u deset tematskih cjelina kojima se prezentira  Kukuljevićevo djelovanje u vrijeme oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti te njegov doprinos procesu nacionalne integracije i afirmacije u južnoslavenskom okviru naspram centralističkih namjera Beča.

        Kao neumorni književnik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i sakupljač umjetnina Kukuljevjić je prvi započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti činjenica koje tvore hrvatski nacionalni identitet te ukazao na njegove osobitosti. Povjesničar Tadija Smičiklas, Kukuljevićev suvremenik i suradnik, možda je najbolje definirao njegovu dugoročnu viziju djelovanja govoreći o baštini koju je nastojao oteti zaboravu i dati na „ogled hrvatskom narodu i učenom svijetu“. Shvaćajući važnost institucija, a napose arhiva i muzeja u smislu sabiranja, čuvanja, znanstvenog obrađivanja i prezentiranja materijalnih svjedočanstava hrvatske baštine, te kritičkog pristupa obrađivanja hrvatske povijesti, Kukuljevića se s pravom može nazvati začetnikom hrvatskog identiteta.

        Kukuljevićev široki interes, njegova neiscrpna radna energija te živ i znatiželjan duh, nisu bili samo rezultat obilježja vremena u kojem je živio nego i karakterna i duševna svojstva njegove osobnosti. Njegov predan rad potpuno posvećen osnivanju temeljnih znanstvenih i kulturnih institucija te otvaranje mnogih pitanja i disciplina ključnih za nacionalni status hrvatskog naroda, otvorio je prostor istraživačima budućih generacija sve do današnjih dana.

        U pripremi izložbe sudjelovalo je više suradnika, a glavni autori su: iz Hrvatskog povijesnog muzeja muzejska savjetnica dr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica mr. sc. Jelena Borošak Marijanović i kustos Kristian Gotić, iz Gradskog muzeja Varaždin muzejska savjetnica, ujedno i voditeljica projekta Ljerka Šimunić te iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Ivana Mance. Autori likovnog postava su Željko Kovačić, Lana Kovačić i Lana Krpina

 

IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI – ZAČETNIK HRVATSKOG IDENTITETA / Izložba uz 200. godišnjicu Kukuljevićeva rođenja povratak