Gradski muzej Varaždin

Prizor iz stalnog postava “Svijeta kukaca”
Veduta Varaždina na razglednici s početka 20. stoljeća
Servis za jelo iz 19. stoljeća izložen u Starom gradu
Šamija, pokrivalo za glavu članice Društva Hrvatska žena
Prodavaonica Gustava Mosesa i sina u Varaždinu s početka 20. stoljeća
Seosko veselje, nepoznati nizozemski slikar, 17. stoljeće
Sudionici muzejskih radionica u Gradskom muzeju Varaždin

KRUPNI FIZIKALNI PROBLEMI KLIMATSKIH MODELA Predavač: akademik Vladimir Paar

OSTALO

datum početka/završetka: 30.04.2014. / 30.04.2014.
Organizator: Gradski muzej Varaždin; HAZU, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu

          Klimatske promjene i njihove posljedice za opstanak cjelokupnog živog svijeta na Zemlji danas su jedna od gorućih tema kojima se bavi široki krug znanstvenika u različitim disciplinama i područjima. Kako se moglo iščitati iz posljednjeg izvješća UN-ova Međuvladina panela, održanog nedavno u Japanu, prognoze za budućnost nisu nimalo optimistične, sa zaključkom da je „čovječanstvo na dobrom putu da u kratkom roku uništi osnovu vlastita postojanja, za što neznanje više ne može biti izgovor“.

        Krupni fizikalni problemi klimatskih modela u fokusu su istraživanja i akademika Vladimira Paara, hrvatskog znanstvenika fizičara, koji je svoje bogato i raznorodno znanstveno djelovanje, između ostaloga, posvetio i istraživanju periodičnosti i nelinearnosti u globalnim klimatskim promjenama, o čemu će biti riječi na predavanju u sklopu Srijede u Muzeju, 30. travnja u 19,00 sati.

        Akademik Paar naveo je niz pitanja kojima će se na predavanju baviti, a među njima su i sljedeća: Zašto površina polarnog leda sada raste, a mediji to prešućuju? Zašto je prije 120 tisuća godina bilo nekoliko celzijevih stupnjeva toplije i morska razina pet metara viša nego danas, a zašto je potom uslijedilo „veliko Milankovićevo ledeno doba“ od sto tisuća godina? Kako je klimatska promjena izazvana vulkanskom erupcijom utjecala na Francusku revoluciju? Što se može reći o dugoročnoj klimatskoj budućnosti čovječanstva i zašto „projekt ITER“ može osigurati budućnost čovječanstva? U čemu je sličnost klime i ljudskog genoma kao dva nelinearna dinamička sustava? Zašto je potrebna promjena znanstvene politike u području klime?

 

povratak