Gradski muzej Varaždin

Prizor iz stalnog postava “Svijeta kukaca”
Veduta Varaždina na razglednici s početka 20. stoljeća
Servis za jelo iz 19. stoljeća izložen u Starom gradu
Šamija, pokrivalo za glavu članice Društva Hrvatska žena
Prodavaonica Gustava Mosesa i sina u Varaždinu s početka 20. stoljeća
Seosko veselje, nepoznati nizozemski slikar, 17. stoljeće
Sudionici muzejskih radionica u Gradskom muzeju Varaždin

Tragom lutke

IZLOŽBA

mjesto održavanja: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 6
datum početka/završetka: 22.03.2012. / 06.04.2012.
otvorenje: 19,00 sati
organizator: Gradski muzej Varaždin

Na izložbi pod naslovom Tragom lutke svojim radovima će se predstaviti: Marijana Jelić, Tihana Ostrež, Margareta Peršić, Marijana Županić Banić, Ranka Radović, David Peros-Bonnot, Zlatko Turković i Željka Kozulić.

Iz osvrta Marijane Županić Banić:
 
Protagonisti ove izložbe, lutke i njihovi tvorci, u galerijskom prostoru tragaju za značenjem lutke, njenim mogućnostima i interpretaciji.
Iako možda lutka sama po sebi sugerira neki drugi prostor, možda ponajprije prostor kazališne pozornice unutar kojeg zajedno s njome uranjamo u iluziju svijeta koju ona stvara, ili pak bi trebala biti u prodavaonicama dječjih igračaka čekajući na svog vlasnika… U ovom slučaju što nipošto nije slučaj već namjera lutka osvaja prostor galerije i tu čeka na svog posjetitelja čije će je oči pomno promotriti.
Namjera nam je izložbom ukazati na široki spektar umjetničkih osobnosti, ali i istovrijednost različitih autorskih pristupa i poetika. Autori su većinom članovi ULUPUH-ove sekcije za kreaciju igračaka i lutaka, te članovi drugih ULUPUH-ovih sekcija, a čiji umjetnički izraz na neki način obilježava lutka, bilo kao tema, objekt, izražajno sredstvo, subjekt… ukazujući pritom na sveprisutnost i interdisciplinarnost lutkarskog medija.
Izložba «Tragom lutke» koncipirana je tako da propitkuje samu bit lutke, s različitih aspekata i autorskih poimanja, promatrajući je bilo kao igračku primarno namijenjenu igri djeteta ili pak izložak, instalaciju koja pobuđuje sjećanje na neko drugo vrijeme, pa do scenske lutke koja kroči kazališnim daskama, lutke koja je akter u filmu ili pak lik iz slikovnice.
Lutka koja inspirira i koja nema granica kako u svom djelovanju tako ni u umjetnostima, stoga se pojavljuje svugdje u svakodnevnom životu, filmu, televiziji, karnevalu, kazalištu, izložbi… 
Autori svojim izloženim umjetničkim djelima otkrivaju tragove koje ostavlja lutka kročeći i obogaćujući umjetnost samu po sebi i život svakog čovjeka ponaosob.
 
 Selma Lageroef «Emigrant»
“Zar lutka nije pratiteljica čovječanstva od njegovog najranijeg djetinjstva? Tko zna, koliko joj toga dugujemo?“... Zar nije u istom trenutku, kada i lutka oblikovana od grumena zemlje ili možda od zamotane trave, rođena i mašta, a s njom i igra, pjesništvo, lijepe umjetnosti? Zar nije sposobnost stvaranja ono najbolje što posjedujemo, ono na što smo najponosniji?»
 

povratak