Gradski muzej Varaždin

Prizor iz stalnog postava “Svijeta kukaca”
Veduta Varaždina na razglednici s početka 20. stoljeća
Servis za jelo iz 19. stoljeća izložen u Starom gradu
Šamija, pokrivalo za glavu članice Društva Hrvatska žena
Prodavaonica Gustava Mosesa i sina u Varaždinu s početka 20. stoljeća
Seosko veselje, nepoznati nizozemski slikar, 17. stoljeće
Sudionici muzejskih radionica u Gradskom muzeju Varaždin

ŽIDOVSKA ZAJEDNICA U VARAŽDINU Predstavljanje monografije autorice Magdalene Lončarić

OSTALO

ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum početka/završetka: 15.11.2017. / 15.11.2017.

        U sklopu Srijede u Muzeju predstavlja se monografija pod nazivom Židovska zajednica u Varaždinu, postumno objavljeno izdanje u nakladi Gradskog muzeja Varaždin autorice muzejske savjetnice Magdalene Lončarić. Monografija predstavlja sintezu njezina istraživačko-stručnog rada o židovskoj zajednici na varaždinskome području i dragocjen je doprinos lokalnoj i regionalnoj povijesnoj znanosti. 

        Utemeljena u Varaždinu već 1777., varaždinska se Židovska bogoštovna općina (Izraelitička bogoštovna općina) i sama smatrala najstarijom općinom na tadašnjem području Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Već 1811. uspjela je od varaždinskoga Gradskog poglavarstva ishoditi dopuštenje za "useljenje" prvih 29 židovskih obitelji u Varaždin. Tijekom nadolazećih godina njihov se broj stalno povećavao, pa je 1900. u Varaždinu bilo 728 Židova, no pad njihova broja bilježi se poslije Prvoga svjetskog rata, a znatan nakon Drugoga svjetskog rata, kada ih je u Varaždinu svega 42. Na koncu se i taj mali broj preživjelih pripadnika varaždinske židovske zajednice osuo odlaskom iz Varaždina, a posljedica tih iseljenja je gašenje varaždinske Židovske općine 1949. Na 170 godina postojanja Izraelitičke bogoštovne općine, koja je znatno doprinijela gospodarskome i kulturnome napretku varaždinskog područja, a čiji je najveći broj članova nestao u nacističkim i ustaškim logorima, danas u Varaždinu podsjećaju još samo dva kulturnopovijesna spomenika, i to zgrada sinagoge i židovsko groblje.  

        Varaždinsku židovsku zajednicu istraživala je i na tu temu objavila niz članaka i nekoliko publikacija, kao i predstavila kroz izložbu u varaždinskome muzeju i u još nekim sredinama, muzejska savjetnica u GMV-u Magdalena Lončarić (1946. – 2016.), koja je i nakon umirovljenja 2011. nastavila s radom na tom polju. Njezina namjera i cilj bili su sistematiziranje prikupljenih podataka i informacija o životu i postignućima te zajednice i njezinih istaknuti(ji)h članova i objavljivanje tih spoznaja u posebnoj monografskoj publikaciji. U ostvarenju tog nauma spriječila ju je neumitna sudbina, gotovo pred sam završetak projekta, no autoričin trud ipak je nagrađen postumnim objavljivanjem monografije, na kojoj je uredničke poslove obavio njezin suprug Vid Lončarić.

        U predstavljanju monografije Židovska zajednica u Varaždinu sudjeluju recenzenti izdanja dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda HAZU u Varaždinu i Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu te Spomenka Težak, muzejska savjetnica u GMV-u.

        Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. 

ŽIDOVSKA ZAJEDNICA U VARAŽDINU Predstavljanje monografije autorice Magdalene Lončarić povratak