Digitalizirane zbirke

Zbirka ostavštine Danice Brössler

Zbirka predmeta tradicijskog domaćinstva

Zbirka predmeta tradicijskog gospodarstva

Zbirka vretenaca, vodencvjetova, obalčara i tulara

Zbirka ostalih manjih redova kukaca - Varia

Zbirka odličja, medalja i značaka

Zbirka tekstila, nakita i modnog pribora

Zbirka ostavštine Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Zbirka slika, grafika i minijatura

Zbirka ostavštine Vatroslava Jagića

Zbirka namještaja, zrcala i satova

Zbirka kamenih spomenika i skulptura

Zbirka slika, skulptura, grafika i crteža

Zbirka ostavštine Franje Košćeca

Zbirka ostale prirodoslovne građe

Sakralna zbirka

Sakralna zbirka sadrži raznovrsne predmete pučke pobožnosti i pučke sakralne umjetnosti koji su nekada zauzimali važno mjesto u seoskim domovima kao dio kućnog inventara i svakodnevne pobožnosti. Najveći dio religijskih predmeta potječe iz 19. stoljeća, a pristigli su u Muzej na samim počecima njegova djelovanja. Najvrjedniju skupinu predmeta čine pučke sakralne slike na staklu, radovi nepoznatih majstora izrađene tehnikom oslikavanja poleđine stakla. Drugu skupinu predmeta čine drvena raspela i sakralne skulpture samoukih lokalnih majstora – pučkih kipara, nastalih u 19. ili na početku 20. stoljeća. Osim jednostavnijih likovnih ostvarenja, zbirka uključuje i radove veće umjetničke kvalitete i profinjenije izrade s ekspresivnim prikazima.

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka čipke

Zbirka čipke sadrži različite vrste čipki namijenjenih isključivo ukrašavanju tradicijske odjeće i posoblja, izrađenih različitim tehnikama: kačkanjem, uzlanjem, pletenjem te izradom čipke na tilu. Zbirka sadrži i pribor za izradu čipke: jastučiće, bateke, pribadače, predloške i konac. Posebnu vrijednost unutar zbirke imaju arhaični primjeri uzlane čipke – zabrnjak i zbelavske čipke na tilu. Ovi predmeti svjedoče o vještini i umijeću lokalnih žena koje su ih samostalno izrađivale te prenosile znanje o njihovoj izradi s generacije na generaciju.

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka običaja

Zbirka običaja obuhvaća predmete vezane uz duhovnu kulturu, običaje životnog i kalendarskog ciklusa te tradicijske prakse i rituale kojima se prizivala sveukupna dobrobit – zaštita doma, ljudi i stoke, plodnost, zdravlje i blagostanje. Običaji životnog ciklusa vezani su uz važne događaje u životu pojedinaca i zajednice, poput rođenja, krštenja, sklapanja braka i smrti. Običaji kalendarskog ciklusa povezani su s godišnjim dobima, blagdanima, pokladnim, uskrsnim i božićnim običajima te često svjedoče o tragovima pretkršćanskih vjerovanja i praksi. Elementi tih prastarih vjerovanja uklopili su se u novi religijski i društveni kontekst te su se sačuvali u brojnim običajima kao važan dio tradicijske kulturne baštine.

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostavštine Danice Brössler

Zbirka ostavštine Danice Brössler predstavlja vrijedno svjedočanstvo o tradiciji lepoglavskog čipkarstva i umijeća izrade čipke tehnikom klepanja. Zbirka sadrži ručno rađene čipke, uzornike, čipkarski pribor, predloške za izradu čipke, stručnu literaturu o čipkarstvu, crteže Danice Brössler, raznu dokumentaciju i pismohranu Danice Brössler, te mnoštvo privatnih i obiteljskih fotografija.

Danica Brössler (Sarajevo, 1912. – Dubrovnik, 1992.) vodila je čipkarsku školu u Lepoglavi od 1931. do 1942. godine te je, surađujući s lokalnim čipkaricama pridonijela očuvanju, razvoju i promicanju lepoglavskog čipkarstva te oživljavanju tog tradicijskog umijeća. Lepoglavska čipka na batiće prepoznatljiv je kulturni simbol Lepoglave i važan dio identiteta te povijesti tog kraja. Zbog svoje je posebnosti 2009. godine uvrštena na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka predmeta tradicijskog domaćinstva

Zbirka predmeta tradicijskog domaćinstva obuhvaća raznovrsne uporabne predmete kućnog inventara, uključujući tradicijsko pokućstvo, pribor za jelo i pripremu hrane te razna pomagala u kućanstvu. Ovi predmeti svjedoče o načinu života u prošlim vremenima i svakodnevici stanovnika ovog kraja. Posebnu vrijednost unutar zbirke imaju lončarski proizvodi iz Jerovca, Bedenca i Dubravca, najpoznatijih lončarskih središta sjeverozapadne Hrvatske, koji predstavljaju tipične oblike tradicijskog lončarstva ovog kraja. Njihova raznolikost, funkcionalnost i estetska obilježja odražavaju vještinu i kreativnost lokalnih majstora. 

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka predmeta tradicijskog gospodarstva

Zbirka predmeta tradicijskog gospodarstva obuhvaća alate, pomagala i rukotvorine koje svjedoče o načinu privređivanja (stočarstvo, ratarstvo), ali i tradiciji obrta i vještina karakterističnih za seoski način života. Zastupljeni su i raznovrsni pleteni predmeti izrađeni od biljnih materijala, među kojima se izdvajaju arhaični oblici štitnika za kišu – plašč. U zbirci se nalaze i predmeti vezani uz pčelarstvo, s raznim primjercima pčelinjih košnica i pčelarskog pribora. Zbirka pruža uvid u bogatstvo i raznolikost tradicijskih obrta, znanja i vještina koji su oblikovali svakodnevni život i materijalnu kulturu lokalne zajednice – pletarstvo, drvodjelstvo, kolarstvo, bačvarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo i dr.

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka vretenaca, vodencvjetova, obalčara i tulara

Zbirka vretenaca, vodencvjetova, obalčara i tulara dio je fundusa od osnutka Entomološkog odjela 1954. godine, a kao zasebna zbirka oblikovana je 2014. godine reorganizacijom Entomološke zbirke. Obuhvaća kukce vezane uz vodena staništa te sadržava značajnu znanstvenu građu o fauni Hrvatske.

U Zbirci su zastupljene skupine obalčara, vodencvjetova, tulara i vretenaca, među kojima su zabilježene vrste prvi put pronađene u Hrvatskoj, poput Perla grandis, Isoperla obscura i Sympetrum flaveolum. Tulari su zastupljeni s 41 vrstom, a Zbirka, osim odraslih stadija tulara, pohranjuje i cjevaste kućice, odnosno tuljce ličinki s područja Paukovca. U Zbirci se nalazi 47 vrsta vretenaca te osam vrsta obalčara. Vodencvjetovi su djelomično obrađeni.

Građu su obrađivali stručnjaci kao što su dr. sc. Hans Malicky, dr. sc. Aleksandar Popijač, dr. sc. Ignac Sivec i Nino Mihoković, dipl. biol. Najveći dio građe prikupio je Franjo Košćec na području Zagreba, Paukovca, Varaždina i njegove okolice između 1900. i 1950. godine, a Zbirka se kontinuirano nadopunjuje novim nalazima.
Zbirka je većim dijelom obrađena, no zahtijeva daljnju stručnu i znanstvenu obradu. Trenutačno broji 1202 inventarizirana predmeta.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Skuzin

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka ravnokrilaca

Zbirka ravnokrilaca (Orthoptera) dio je fundusa od samog osnutka Entomološkog odjela 1954. godine, a kao zasebna zbirka oblikovana je 2014. godine reorganizacijom Entomološke zbirke. Obuhvaća predstavnike dugoticalaca (Ensifera) i kratkoticalaca (Caelifera). U Zbirci se nalaze razne porodice ravnokrilaca, a neke od njih su porodica konjica (Tettigoniidae), šturaka (Gryllidae), rovaca (Gryllotalpidae) podzemnih konjica (Rhaphidophoridae), Acrididae, Tridactylidae, Tetrigidae i Pamphagidae. Najviše vrsta pripada porodicama Tettigoniidae i Acrididae. Zbirka je gotovo u potpunosti znanstveno obrađena, a na njezinoj determinaciji radili su dr. sc. Josip Skejo, dr. sc. Fran Rebrina i dr. sc. Nikola Tvrtković. Najveći dio građe prikupio je Franjo Košćec od 1902. do 1960. godine na području Paukovca, Varaždina i njegove okolice, dok je zbirku nadopunila i Ružica Košćec te u novije vrijeme preparator Ivica Pakrac. Zbirka ima veliku znanstvenu vrijednost jer sadržava prve nalaze vrsta Tetrix undulata za Hrvatsku i Srbiju te Tetrix tuerki za Hrvatsku. U Zbirci je inventarizirano 558 predmeta.


Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Skuzin

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka polukrilaca

Zbirka polukrilaca (Hemiptera) dio je fundusa od osnutka Entomološkog odjela 1954. godine, a kao zasebna zbirka oblikovana je 2014. godine reorganizacijom Entomološke zbirke. Trenutačno obuhvaća determinirane primjerke iz 34 porodice polukrilaca, među kojima je najistraženija porodica travnatih stjenica (Miridae). Njihovom je obradom utvrđeno devet novih vrsta za faunu Hrvatske. Od ostalih porodica brojnošću jedinki ističu se smrdljive stjenice (Pentatomidae), stjenice iz porodice Coreidae te grabežljive stjenice (Reduviidae).

Zbirka nije u potpunosti obrađena te je dosad determinirano 159 vrsta. Najveći dio građe prikupio je Franjo Košćec na području Zagreba te Paukovca i njegove okolice, kao i na području Varaždinske županije, između 1900. i 1962. godine. Zbirku su dopunili kustosica Ružica Košćec te u novije vrijeme preparator Ivica Pakrac. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje novoprikupljenom građom. Daljnjom stručnom obradom očekuju se novi podaci o vrstama, lokalitetima i razdobljima prikupljanja. U Zbirci je inventarizirano 2843 predmeta.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Skuzin

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostalih manjih redova kukaca - Varia

Zbirka ostalih manjih redova kukaca - Varia dio je fundusa od osnutka Entomološkog odjela 1954. godine, a kao zasebna zbirka oblikovana je 2014. reorganizacijom dotadašnje Entomološke zbirke. Obuhvaća predstavnike manje zastupljenih redova kukaca poput uholaža (Dermaptera), bogomoljki (Mantodea), žoharaša (Blattodea), nakaznika ((Phasmatodea), mrežokrilaca (Neuroptera) i kljunarica (Mecoptera). Većinu primjeraka prikupio je Franjo Košćec na području Varaždina, Ravne gore i Vinice između 1916. i 1930. godine. Zbirku su dopunili kustosica Ružica Košćec te u današnje doba preparator Ivica Pakrac. Građa nije u potpunosti obrađena, a u neobrađenom dijelu Zbirka sadržava i predstavnike drugih redova poput buha (Siphonaptera), uši (Phthiraptera) i dugovratki (Raphidioptera). Daljnjom stručnom obradom očekuju se novi podaci o lokalitetima, vremenu prikupljanja i zastupljenim vrstama. U Zbirci je inventarizirano 40 predmeta.

Voditeljica zbirki: kustosica Ivana Skuzin

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka leptira

Zbirka leptira (Lepidoptera) dio je fundusa od osnutka Entomološkog odjela 1954. godine, a od 2014. djeluje kao zasebna zbirka nakon reorganizacije Entomološke zbirke. Godine 2020. pripojena joj je i Zbirka malih noćnih leptira (Microlepidoptera). Zbirka obuhvaća dnevne i noćne leptire te njihove razvojne stadije, uključujući preparirane gusjenice, zapretke i gnijezda. Najveći dio građe prikupio je Franjo Košćec koji je od 1903. godine prikupljao materijal u Paukovcu dok najveći broj građa potječe iz Varaždina i njegove okolice. Zbirku su nadopunili brojni suradnici, među kojima se ističu kustosica Ružica Košćec, Ivan Lešnik i dr. sc. Radovan Kranjčev. Građa uključuje primjerke iz različitih dijelova Hrvatske, no zahvaljujući Ivanu Lešniku, Zbirka pohranjuje i leptire iz Slovenije. Velik dio materijala determinirala je Ružica Košćec, no doprinos u determinaciji dao je i dr. sc. Zdravko Lorković. Zbirka je velikim dijelom znanstveno obrađena te sadržava rijetke, ali i lokalno izumrle vrste poput narančastog poštara (Colias myrmidone). Zbirka se kontinuirano nadopunjuje, a trenutno broji 7598 inventariziranih predmeta.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Skuzin

Otvori katalog zbirke

Zbirka dvokrilaca

Zbirka dvokrilaca (Diptera) dio je fundusa od osnutka Entomološkog odjela od 1954. godine. Reorganizacijom Entomološke zbirke 2014. godine nastala je samostalna Zbirka dvokrilaca (Diptera). Riječ je o jednoj od većih zbirki fundusa, ali s niskim stupnjem stručne i znanstvene obrade. Većinu građe prikupio je Franjo Košćec na području Paukovca, Varaždina i njegove okolice između 1906. i 1957. godine. Zbirku je nadopunila kustosica Ružica Košćec te u novije doba preparator Ivica Pakrac. Najveći dio obrađene građe čine cvjetne muhe (Syrphidae) i obadi (Tabanidae) koje su determinirali stručnjaci dr. sc. Franjo Perović i dr. sc. Stjepan Krčmar. U neobrađenom dijelu zbirke nalaze se još mnoge porodice poput porodica muha (Muscidae), komarčića (Ceratopogonidae), mesaruša (Sarcophagidae) i zujara (Calliphoridae). Zbirka se i dalje stručno obrađuje i nadopunjuje novim nalazima. U Zbirci je inventarizirano 466 predmeta.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Skuzin

Otvori katalog zbirke

Herbarij

Herbarij pohranjen na Prirodoslovnom odjelu bio je dio Zbirke ostavštine Franje Košćeca od 1954. godine, kada je osnovan Entomološki odjel, a 2023. godine izdvojen je kao zasebna zbirka. Iako je Franjo Košćec najpoznatiji kao entomolog, prvenstveno je bio botaničar, što potvrđuju brojni herbarizirani primjerci, terenski dnevnici flore, crteži orhideja, proljetnica i drugoga biljnog materijala, kao i tri njegova rada iz područja botanike.

Zbirka sadrži oko 20 000 primjeraka i jedna je od većih, ali slabije obrađenih zbirki muzejskog fundusa. Profesor Košćec bilje je sakupljao u Paukovcu i okolici te diljem Varaždinske županije. Dio Herbarija čine i lišajevi te mahovine profesora Košćeca, koje je Muzej dobio donacijom obitelji Košćec 2006. godine. U Zbirci se nalazi i herbarij Adolfa Eugena Jurinca te zbirke algi Marije Selebam de Cattani i Piusa Titiusa Vendela. Zbirka sadrži 2793 inventarizirana predmeta.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Skuzin

Otvori katalog zbirke

Zbirka varaždinskog sporta

Zbirka varaždinskog sporta sadrži predmete koje su tijekom niza godina skupljali varaždinski sportaši, sportski djelatnici i zaljubljenici u sport, prvenstveno onaj varaždinski. Ti su predmeti bili izloženi u zgradi nekadašnje varaždinske gradske gombaone u Ulici kralja Petra Krešimira IV., pod nazivom Stalna zbirka fizičke kulture i športa, koja je bila otvorena 1979. godine na inicijativu Saveza za fizičku kulturu zajednice Varaždin.

Odlukom Grada Varaždina i ova je zbirka pohranjena u Gradski muzej Varaždin. Riječ je o medaljama, plaketama, peharima, značkama, priznanjima, fotografijama i sportskim rekvizitima koje su Varaždinci osvajali i kojima su se koristili na različitim sportskim natjecanjima tijekom 19., 20. i početkom 21. stoljeća. U zbirci je inventirano 367 predmeta, od kojih je jedan dio našao svoje mjesto u stalnom postavu Muzeja za poluvrijeme.

Voditelj zbirke: kustos Davor Kraš

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka odličja, medalja i značaka

Zbirka odličja, medalja i značaka sastoji se od gotovo 1600 muzejskih predmeta. Zbirka vremenski obuhvaća razdoblje 19., 20. i 21. stoljeća. Zbirci pripada i papirnata građa koja je dio popratne dokumentacije samih odlikovanja i medalja, čime se dodatno pojašnjava njihov povijesni i društveni kontekst.
 
Osim značaja kao svjedoka povijesnih događaja i osoba koje su te događaje obilježile, muzejski predmeti koji se čuvaju u ovoj zbirci imaju i svoju umjetničku vrijednost. Govore o umješnosti pojedinih autora, novim tehnikama i tehnologijama izrade te općenito o razvoju obrta na pojedinom području.

Voditelj zbirke: kustos Davor Kraš

Otvori katalog zbirke

Zbirka militaria

Zbirka militaria sadrži predmete koji se kontinuirano prikupljaju od osnutka Muzeja 1925. godine do danas, a potječu iz vremenskog razdoblja od 14. do kraja 20. stoljeća. Dio predmeta u Zbirku je došao različitim akvizicijama iz obitelji sa šireg varaždinskog područja, poput obitelji Beroldingen, Vesak, Đurasek, Šurbek, Kamenić, Kenfelj, Bombelles, Rauch, Ožegović i drugih. Za razdoblje nakon 1950. godine među darovateljima nalazimo Nikolu Pečornika, Irislava Dolenca, Stjepana Kokota, Ivana Ciglara, Josipa Zadravca, Marka Ivića, Zdravka Jakopa, Lucijana Smokvinu, Krešu Crovečkog, Franju Patafta, Ignaca Žitnjaka, Stjepana Bešvira, Marija Meštrića, Božidara Višnjića, Franju Rauša, Marinu i Branka Šimeka, Davora Puttara, Ivana Kneževića i dr. Dio oružja korištenog tijekom Drugoga svjetskog rata dobiven je iz Hrvatskog povijesnog muzeja 1957. godine. Nakon 22. rujna 1991. godine u Zbirku je stigao dio predmeta iz oslobođenih vojarni JNA.

Prema vrsti predmeta, u Zbirci militaria zastupljeni su hladno i vatreno oružje, vojna oprema te dokumentarna građa koja svjedoči o Varaždinu kao vojnom središtu Hrvatske. Od hladnog oružja zastupljeni su mačevi, velikaške, činovničke, dječje i vojničke sablje, mačevi za mačevanje, različiti primjerci lovačkog oružja i pribora te različite vrste oružja na motci, poput helebarda, sječki, partizana, mlatova i kopalja. Od primjeraka vatrenog oružja zastupljeni su topovi korišteni za obranu Slavonske granice u 16. stoljeću te različiti primjerci lovačkih, vojničkih, streljačkih i civilnih pušaka i pištolja. Od vojne opreme zastupljene su vojne odore ili njihovi dijelovi, poput kapa, kaciga i štitova, identifikacijskih pločica, različitih primjeraka streljiva te zastava različitih omladinskih radnih brigada. Inventarizirano je 1639 predmeta.

Zbirka oružja svoje je mjesto našla u prvom stalnom postavu Gradskog muzeja Varaždin, otvorenom 16. studenoga 1925. godine u samoj ulaznoj prostoriji. Riječ je o predmetima iz vlasništva grada Varaždina, tada već ukinute Varaždinske županije te darovima varaždinskih građana. Zbirka je rasla donacijama i otkupima, dok je dio predmeta u razdoblju od 1945. do 1947. godine stigao iz podržavljene imovine plemićkih obitelji s područja Varaždinske županije.

Prikupljanjem građe iz NOB-a od 1950. godine nastaje Zbirka trodimenzionalnih predmeta, u kojoj se nalazilo i oružje. Procesom redefiniranja i restrukturiranja muzejskih zbirki 2008. godine iz Zbirke oružja, Zbirke topova Kulturno-povijesnog odjela te izdvajanjem oružja iz zbirki Povijesnog odjela stvorena je Zbirka militaria.

Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Spomenka Težak

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka fotografija i negativa

Zbirka fotografija i negativa obuhvaća fotografije i negative, albume fotografija, ploče na staklu i dijapozitive koji nam pomažu dokumentirati život stanovnika Varaždinske županije od polovice 19. stoljeća do suvremenosti. Riječ je o različitim fotografijama portreta građana nastalih u varaždinskim, zagrebačkim, bečkim i drugim fotografskim ateljeima, reportažnim fotografijama koje prikazuju različita društvena događanja u gradu i okolici, sudjelovanje Varaždinaca u ratovima, posjete važnih i znamenitih osoba te različita politička događanja. Fotografije različitih objekata na području grada Varaždina i Varaždinske županije pokazuju promjene objekata i krajolika kroz vrijeme.

Jedna je od najbrojnijih muzejskih zbirki, s više od 10 000 različitih predmeta. Svojom dokumentarnošću ističe se nekoliko cjelina, poput fotografija grada nastale tijekom 60-ih godina 20. stoljeća, koje je darovao Ivo Lentić, fotografija iz 80-ih godina, dar varaždinskog fotografa Ivana Levanića, te fotografija Varaždina u vrijeme Domovinskog rata, snimljenih objektivima varaždinskih fotografa.

Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Spomenka Težak

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka donacije Artura Takača

Zbirka donacije Artura Takača sadrži predmete koje je Gradu Varaždinu poklonio Artur Takač u razdoblju od 1993. do 2005. godine. Artur Takač rođen je 9. lipnja 1918. u Višnjem Kubinu (Slovačka), a novine pišu da je preminuo u Varaždinu. Nestao je 18. siječnja 2004., a njegovo je tijelo pronađeno krajem lipnja 2005. na kosovskoj strani Kopaonika. Početkom srpnja sahranjen je na Novom groblju u Beogradu, u Aleji zaslužnih građana. Zbirka obuhvaća raznovrsne predmete poput plaketa, medalja, značaka, olimpijskih baklji i fotografija, nekolicinu predmeta koje je Artur Takač osvojio tijekom svojega športskog života, kao i predmete koje je dobio kao zaposlenik Međunarodnog olimpijskog komiteta. U zbirci su inventirana 1033 predmeta.

Artur Takač osoba je koja je svojim djelovanjem obilježila povijest sporta ne samo našega područja nego i u globalnim razmjerima. Nakon višegodišnjih napora, u prosincu 2024. godine u prostorijama Arene Varaždin otvoren je novi stalni postav Gradskog muzeja Varaždin pod nazivom Muzej za poluvrijeme, u kojem je dio ostavštine Artura Takača prezentiran zainteresiranoj javnosti.

Voditelj zbirke: kustos Davor Kraš

 

Otvori katalog zbirke

Numizmatička zbirka

U Numizmatičkoj zbirci čuvaju se kovanice grčkog, rimskog republičkog i carskog novca, srednjovjekovnog hrvatskog novca, novca Habsburške Monarhije i Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevine SHS/Jugoslavije, NDH i socijalističke Jugoslavije, prigodni kovovi te banknote, odnosno papirnati novac upotrebljavan na varaždinskom području tijekom povijesnog razvoja. Predmeti obuhvaćaju razdoblje od 1. tisućljeća pr. Kr. do kraja 20. stoljeća. U Zbirci je inventarizirano 31 599 komada novca (pod jednim inventarnim brojem inventarizirano je 27 735 komada novca iz ostave u Petrijancu).

Dio Zbirke nastao je pojedinačnim donacijama građana tijekom godina, kada su darivani primjerci kovanog, ali i papirnatog novca (Đuro Barulek, Mladen Belčić, Emil Blass, Leo Blass, Krešimir Filić, Josip Hajek, Gustav Koritić Mrazovečki, Ilija Kovačević, Makso Krystek, Valent Morandin, B. Mrazović, Marijan Persoli, Polanski, H. Pollak, Stjepan Stanković, Stjepan Stein, Oskar Szabo, A. Tekić, Stjepan Tušek, Nikola Vitković, M. Vuković) i banknota (Ferdo Brombauer, Josip Ciglar, Krešimir Filić, Luka Golubić, J. Hrupački, Makso Vučak, M. Vuković, Franjo Vernik, dr. Vladimir Lisičić).

Drugi dio Zbirke čine pojedinačni nalazi kovanica koji potječu s lokaliteta na području Varaždinske županije: Bartolovec – Jalžabet, Cerje Tužno – Krč, Humščak, Ludbreg, Paka, Petrijanec, Plitvica – Kelemen, Sigetec Ludbreški, Varaždin, Veliki Bukovec i špilja Vindija. Najveći dio Zbirke čine dva velika nalaza rimskog carskog novca. Godine 1994. pronađena je ostava u Zbelavi s 2567 antoninijana, a 2004. godine pronađena je ostava u Petrijancu s 27 735 komada novca te srebrnim posuđem.

Numizmatička se građa prikuplja od prve ideje o osnivanju Gradskog muzeja Varaždin te se izlagala od prvog postava, otvorenog u studenom 1925. godine, na stalnim i povremenim izložbama. Kao dio stalnog postava u Starom gradu, mali postav Numizmatičke zbirke otvoren je 16. studenoga 1928. godine. No pročišćavanjem postava Zbirka je izgubila mjesto u stalnom postavu. Numizmatička se građa inventarizirala u zbirke Arheološkog i Kulturno-povijesnog odjela. Od 1992. godine Zbirka je prenesena na Povijesni odjel. U Zbirku je nakon procesa redefiniranja i restrukturiranja muzejskih zbirki 2008. godine pridružena i numizmatička građa Kulturno-povijesnog odjela.

Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Spomenka Težak

Otvori katalog zbirke

Kartografska zbirka

Kartografska zbirka Gradskog muzeja Varaždin obuhvaća stare karte, planove i atlase. Riječ je o zemljopisnim kartama svijeta, Europe, Hrvatske i varaždinskog područja, nastalima od 16. do 20. stoljeća kao rezultat rada poznatih i nepoznatih europskih kartografa i tiskara. Među planovima koji obuhvaćaju razdoblje od 18. do 21. stoljeća nalazimo prikaze grada Varaždina, različitih kuća, objekata i posjeda, s prikazom situacije u samom gradu, ali i široj okolici. Atlasi koji se čuvaju u Zbirci nastali su u razdoblju od 18. do 20. stoljeća. Velik je dio predmeta u Muzej dospio neposredno nakon njegova otvaranja 1925., kao poklon varaždinskih građana i gradske općine.

U prvom stalnom postavu Muzeja u Starom gradu bili su izloženi planovi grada koje je Muzeju darovala gradska općina. U Zbirci je inventarizirano 1269 karata, planova i atlasa.
 
Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Spomenka Težak

Otvori katalog zbirke

Dokumentarna zbirka I

Dokumentarna zbirka I sadrži različitu rukopisnu građu poput dopisnica, pisama, dopisa, različitih osobnih dokumenata, bilježnica, računa i zapisnika nastalih u Varaždinu i njegovoj okolici od 18. stoljeća do danas. Zbirka se sastoji od više od 6800 muzejskih predmeta.

Vrijednost ove zbirke ogleda se u tome što predstavlja vrijedan povijesni izvor i izravan trag o osobama koje su je stvarale i osobama kojima je bila namijenjena. Kako je dijelom riječ o zapisima koji nisu isključivo faktičkog tipa, zbirka omogućuje uvid u osobna razmišljanja stvaratelja, oblikovana različitim vremenskim, društvenim, gospodarskim i političkim okolnostima njihova svakodnevnog života.

Voditelj zbirke: kustos Davor Kraš

Otvori katalog zbirke

Dokumentarna zbirka II

Dokumentarna zbirka II sadrži različite tiskovine poput brošura, školskih izvješća, plakata, oglasa, letaka, programa različitih varaždinskih svečanosti, posjetnica, novina, obrazaca raznih dokumenata i dr., nastalih u Varaždinu i njegovoj okolici ili tematski vezanih uz značajne ličnosti varaždinske povijesti. U zbirci se nalazi više od 17 000 muzejskih predmeta koji se mogu pretraživati u muzejskoj digitalnoj te ona predstavlja zbirku s najvećim brojem inventiranih predmeta unutar Povijesnog odjela.

Zbirka je, koliko brojna, toliko i raznovrsna te pokriva brojne aspekte života Varaždinaca i Varaždinki kroz različita vremenska razdoblja. Osim povijesne vrijednosti, svakako valja istaknuti da je zbirka svjedok razvoja tiska, grafičkog oblikovanja i dizajna te je kao takva zanimljiva istraživačima iz različitih područja interesa.

Voditelj zbirke: kustos Davor Kraš

Otvori katalog zbirke

Zbirka tekstila, nakita i modnog pribora

U zbirci se nalaze predmeti svjetovnog i crkvenog tekstila, nakita različite namjene i različitog modnog pribora. Predmeti ove zbirke važni su za proučavanje kulture življenja Varaždinaca u vremenu od 17. stoljeća pa sve do danas. Dokumentiraju način odijevanja građana i plemića sjeverozapadne Hrvatske u prošlosti i pokazuju da su naši sugrađani itekako pratili europske modne trendove, prije svega Beča, Budimpešte i Pariza, pa sve do suvremenih kretanja. Uz modni tekstil, dio predmeta zbirke je sakralnog karaktera, dok je dio posvećen tekstilu u domaćinstvu. 

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka tehničkih predmeta

Zbirka obuhvaća predmete koji potječu iz 19., 20. i 21. stoljeća, a najvećim su dijelom zastupljene optičke sprave, fotografski aparati i pomagala, uređaji radiofonijske tehnike, predmeti iz područja domaćinstva te različite sprave za mjerenje.

Zbirka je važna za očuvanje svijesti o razvoju tehnoloških procesa i proizvoda te pruža uvid u evoluciju pojedinih vrsta predmeta kroz vrijeme. Prikupljanje suvremene tehničke građe predstavlja izazov jer se inovacije pojavljuju gotovo svakodnevno, a proizvodi se neprestano mijenjaju i usavršavaju. Unatoč tome, prikupljeni predmeti svjedoče o razvoju tehničke svijesti i industrijskom napretku te istodobno odražavaju svakodnevni život stanovnika Varaždina i okolice.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka svakodnevnog života

Zbirka svakodnevnog života podijeljena je na osam podzbirki: igračke (lutke, plišane igračke, društvene igre), predmeti razbibrige i slobodnog vremena (sportski rekviziti, plesni redovi, molitvenici, pribor za ručni rad, lule i pribor za pušenje, spomenari, imendanske čestitke), predmeti za osobnu higijenu (pribor za brijanje, pribor za higijenu ruku), spremnice različitih vrsta (kutije za nakit, spremnice za kozmetiku, bočice za parfeme), suveniri, blagdanski ukrasi (ukrasi za božićno drvo, uskršnji ukrasi), predmeti domaćinstva (vješalice za odjeću, košarice) te pribor za pisanje i školu (olovke, mehaničke olovke, pera, tinte i tintarnice, pernice, pisaće pločice, ravnala i trokuti).

Predmeti ove zbirke važni su za proučavanje kulture življenja Varaždinaca i žitelja okolice Varaždina, načina kako su provodili i ispunjavali slobodno vrijeme, njihove svakodnevne aktivnosti te njihovi običaji i navike u vremenu od 17. stoljeća do danas.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostavštine Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Ova zbirka čini važnu cjelinu povijesnih i umjetničkih predmeta koji dokumentiraju život i djelovanje obitelji Kukuljević, ponajprije Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Ivan Kukuljević Sakcinski jedna je od povijesno najvažnijih ličnosti varaždinskoga područja, a istaknuo se djelovanjem na nekoliko područja. Bio je važan političar, književnik i povjesničar. Imao je iznimno važnu ulogu u zaštiti spomenika u 19. stoljeću, a djelovao je i na području historiografije, arhivistike, bibliografije, epigrafike, arheologije, etnologije, muzikologije i filologije.
Zbirka ostavštine Ivana Kukuljevića Sakcinskog počela se oblikovati 1939. godine, kada je Radovan Kukuljević Sakcinski Muzeju darovao rukopisnu i tiskanu građu. Poslije se nadopunjavala otkupima i darovanjima različitih predmeta povezanih s obitelji Kukuljević. Posljednja akvizicija ostvarena je 2017. godine, kada je Zbirka obogaćena namještajem iz obiteljske ostavštine Kukuljević.
Zbirka danas broji tristotinjak predmeta različite namjene i od različitih materijala, od rukopisne i tiskane građe, portreta i minijatura do razglednica, fotografija, odjevnih predmeta i namještaja. Predstavlja važan izvor informacija o životu i djelovanju Ivana Kukuljevića Sakcinskog i njegove obitelji.


Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka ljekarništva

Zbirka ljekarništva sadrži predmete starih varaždinskih građanskih i samostanskih apoteka, koji su bili u upotrebi u vremenu od 16. do početka 20. stoljeća. Od dijelova namještaja kao što su vrata ljekarne „K zlatnom angelu“, ormara i stola do pribora za pripremu lijekova poput ljekarničkog tijeska, tarila, tezulja do staklenih i keramičkih bočica i kutijica za pohranu lijekova i male priručne „ljekarne“ u obliku knjige.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka građanskog života

Zbirka objedinjuje predmete koji se odnose na djelovanje varaždinskih građanskih udruga kao što su Varaždinska građanska četa (garda) ili popularni "purgari", Hrvatsko pjevačko društvo "Vila", Hrvatsko radničko pjevačko društvo "Vienac", Hrvatsko pjevačko društvo "Cecilija", Varaždinsko pjevačko društvo, Sokolsko društvo Varaždin, Prva hrvatska dobrovoljna vatrogasna četa i Hrvatska žena, Varaždin. Najveći dio predmeta pripada Varaždinskoj građanskoj četi ili gardi, jednom od najznamenitijih simbola Varaždina, koja je djelovala od 1750. do 1946. godine, kada je naprasno ukinuta odlukom vlasti. Revitalizirana je 1990. godine.

U zbirci Građanskog života nalaze se različite vrste predmeta: tekstilni predmeti – uniforme i dijelovi uniforma, zastava i zastavice, promidžbeni materijal, plesni redovi, čestitke, dokumenti, grafički listovi, fotografije.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka fotografija i razglednica

Fotografija predstavlja točno vizualno dokumentirani djelić povijesti. Ona je dokaz da se nešto doista dogodilo ili da je netko postajao, kako je što doista izgledalo za razliku od slika i grafika koje su ipak podložne subjektivnim utjecajima stvaratelja ili naručitelja.

Zbirka fotografija i razglednica sadrži dagerotipije, kalotipije, kolorirane i crno bijele fotografije nastale u vremenu od sredine 19. do kraja 20. stoljeća. Posebno su vrijedne fotografije nastale u fotografskim atelijerima starih varaždinskih fotografa poput Lypoldta, Heisziga, Mosingera i Kulčara. Dokumentiraju kulturu življenja Varaždinaca, izgled varaždinskih ulica, trgova i pojedinih graditeljskih cjelina. Važan dio zbirke su razglednice Varaždina i hrvatskih i europskih gradova.

U sklopu Kulturno-povijesnog odjela, ova zbirka predstavlja neprocjenjivi vizualni izvor koji nam pomaže u interpretaciji ostalih zbirki, mode koja se nosila, znanih i neznanih pojedinaca, mjesta koja su se mijenjala ili ostajala jednaka, kako se nekada živjelo i što je bilo važno.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

 

Otvori katalog zbirke

Cehovska zbirka

Predmeti Cehovske zbirke su svjedoci razdoblja u kojem je Varaždin uživao status jednog od najvažnijih obrtničkih centara sjeverozapadne Hrvatske. Zbirka nudi dublji uvid u složenu društvenu i gospodarsku strukturu obrtničkih udruženja.

Pisana i tiskana građa obuhvaća širok spektar dokumenata varaždinskih cehovskih organizacija i pojedinačnih obrtnika. Među njima se posebno ističu pravila pojedinih cehova te majstorske diplome. Posebnu vrijednost imaju knjižice o „vandrovanju“, autentični zapisi o obveznim putovanjima kalfa i naučnika, tijekom kojih su stjecali nova znanja i vještine te ih potom donosili u Varaždin.

Uz arhivsku građu, zbirku čine i upečatljivi trodimenzionalni predmeti poput cehovskih škrinja u kojima su se čuvale dragocjenosti i pečati, obrtnički znakovi tzv. „cimeri“ i cehovske tablice. Svi ti predmeti tvore cjelinu koja svjedoči o načinu života, etici rada, specifičnim navikama građanskog sloja Varaždina i njegove okolice.
Zbirka se dopunjuje i predmetima mlađeg obrtništva koje polako nestaje, kao što su predmeti postolara, kišobranara, šeširdžija, licitara i bačvara.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka licitarstva i svjećarstva

Zbirka licitarstva i svjećarstva obuhvaća predmete koji svjedoče o višestoljetnoj tradiciji medičarskog i svjećarskog obrta, usko povezanog s pčelarstvom i proizvodnjom meda te pčelinjeg voska. Zbirka sadrži vrijedne drvene kalupe za izradu voštanih figura tzv. votiva čiji motivi osim dekorativne imaju i simboličnu ulogu, alate i pomagala za izradu licitarskih i voštanih proizvoda. Osnovni proizvodi medičarskih i svjećarskih obrta bili su licitari, medenjaci, gvirc te svijeće voštanice i različiti votivni predmeti izrađeni od pčelinjeg voska. Zbirka dokumentira razvoj tehnika izrade, alata i proizvoda medičarskog i svjećarskog obrta te predstavlja vrijedan izvor za proučavanje obrta, pučke pobožnosti i svakodnevnog života na ovim prostorima.

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka tekstila

Zbirka tekstila obuhvaća više od 1100 tekstilnih predmeta koji dokumentiraju kulturu odijevanja ruralnog stanovništva od sredine 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, kao i načine opremanja i ukrašavanja tradicijskog domaćinstva. Uz odjevne predmete, zbirka sadrži i uporabni tekstil namijenjen opremanju kućanstva – stolnjake, ručnike, plahte i dr. Najzastupljenije su nošnje panonskog tipa sa specifičnim lokalnim obilježjima, izrađene od domaćeg tkanog platna ili kupovnih materijala, koje pokazuju visoku razinu vještine i estetike lokalnih žena. Osim narodnih nošnji tendencija daljnjeg prikupljanja usmjerena je i na odjevne predmete i elemente odijevanja iz druge polovice 20. stoljeća, uključujući konfekcijsku odjeću, kao i odjevne predmete izrađene kod domaćih krojača. Ova građa svjedoči o transformaciji mode različitih društvenih, ekonomskih i generacijskih skupina te predstavlja važan izvor za proučavanje promjena u načinu odijevanja do kojih dolazi pod utjecajem brojnih društvenih promjena.

Voditeljica zbirke: viša kustosica Nataša Mihinjač

Otvori katalog zbirke

Zbirka streljačkih meta

Zbirka streljačkih meta sadržava drvene ploče oslikane šaljivim i alegorijskim prizorima, koje su se koristile pri streljačkim natjecanjima varaždinskog Streljačkog društva. Tradicija takvih društava bila je poznata u europskim zemljama još od ranog srednjeg vijeka. Varaždinsko Streljačko društvo osnovano je 1819. godine, a streljanu je društvo izgradilo 1820. u zapadnom predgrađu Varaždina, na području Graberja. Uz streljanu se nalazila zgrada okružena parkom s dvoranom za ples, točionicom i prostorijom za pušenje.
U društvo su se učlanjivali ugledniji građani, plemići, činovnici i trgovci, uglavnom njemačkog podrijetla. Streljana je, osim streljačkih natjecanja, bila važno mjesto društvenog života grada, okupljanja članova, njihovih obitelji i prijatelja te održavanja plesova i pučkih svečanosti. S vremenom je postala omiljeno mjesto okupljanja Varaždinaca, po uzoru na bečki Prater, pa je i sama streljana dobila naziv Prater. Društvo je djelovalo do posljednjeg desetljeća 19. stoljeća.
Streljačke mete datiraju iz 19. stoljeća, a izrađivane su kao uspomene i nagrade pobjednicima natjecanja. Na drvenim pločama ispisani su podaci o natjecanju te imena pobjednika i darovatelja. U mete se gađalo s udaljenosti od 175 i 300 metara, zbog čega su na sačuvanim primjercima vidljivi tragovi pogodaka.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka slika, grafika i minijatura

Zbirka obuhvaća slike, grafike, minijature i nabožne sličice s područja cijele Europe, nastale u razdoblju od 15. do 20. stoljeća. Raznolikost zbirke ogleda se u širokom rasponu likovnih tehnika i podloga – od ulja, tempere, pastela i akvarela na platnu, dasci, bjelokosti i papiru do grafičkih tehnika bakroreza, bakropisa, litografije i crteža.
Okosnicu zbirke čine portreti plemića, vladara, službenih osoba, dužnosnika i župana, koji su u muzej pristigli iz varaždinske gimnazije, Županije i Gradske općine. Od otvorenja Muzeja bili su dio njegova stalnog postava, a od 1927. godine predstavljeni su u zasebnoj galeriji portreta. Zbirka obuhvaća i brojne portrete varaždinskih građana, kao i pejzaže, vedute, nacrte, mrtve prirode i sakralne prizore.
Posebnost zbirke čini album malih nabožnih sličica koji je 1931. godine Varaždinskom muzeju darovala glavarica uršulinskog samostana. Album sadržava 952 sličice na 84 lista, nastale tijekom 18. i 19. stoljeća. Sličice prikazuju svece i hodočasnička mjesta, a tiskane su u tridesetak različitih europskih i hrvatskih gradova. Osim ikonografskom i likovnom vrijednošću, nabožne su sličice značajne kao predmeti osobne pobožnosti. Bile su namijenjene intimnoj molitvi i kontemplaciji, a često su se darivale najmilijima, čime su dobivale i osobnu i emocionalnu vrijednost. Kao predmeti svakodnevne religioznosti pružaju uvid u oblike pobožnosti, hodočasničku kulturu i običaj njihova prikupljanja.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostavštine Vatroslava Jagića

Filolog i slavist Vatroslav (Ignac) Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.) jedan je od najvećih filologa u povijesti slavistike i osoba od iznimnog značaja za hrvatsku i europsku kulturnu povijest.
Predmeti iz osobnog vlasništva Vatroslava Jagića, koje su muzeju darovala njegova djeca, među najranijim su akvizicijama varaždinskog muzeja. Prvi Jagićev spomen-kutak uređen je 1925. prilikom otvorenja muzeja i od tada je neizostavan dio stalnog postava u Starom gradu.
Povodom 100. obljetnice njegova rođenja muzej je 1938. pokrenuo akciju za podizanje Jagićeve skulpture u gradskom parku, a Zbirka je tom prilikom obogaćena novim predmetima i darovima. Dodatni predmeti pristigli su u muzej 1961. i 1962. godine posredstvom JAZU-a.
Danas Zbirku čine različiti predmeti (dokumenti, fotografije i dr.) iz Jagićeva osobnog vlasništva, poput njegova radnog stola, kao i predmeti povezani s njegovim pogrebom te obilježavanjem godišnjica njegova rođenja i smrti, među kojima su i darovi Varaždinske gimnazijske ekstenze.
Vatroslav Jagić rođen je u obitelji varaždinskih čizmarskih obrtnika Vinka i Ane Jagić. U rodnom je gradu stekao osnovno, a u Zagrebu je dovršio gimnazijsko obrazovanje. U Beču je studirao klasičnu filologiju, gdje se posvetio slavenskim jezicima i književnosti. Bio je profesor u Odesi, Berlinu, Sankt Peterburgu i Beču te član brojnih europskih akademija.
Istraživao je povijest slavenskih jezika i književnosti, narodno pjesništvo, glagoljicu i ćirilicu te najstarije slavenske pisane spomenike. U Berlinu je 1876. pokrenuo časopis Archiv für slavische Philologie, koji je uređivao gotovo pola stoljeća i koji je postao jedno od najvažnijih glasila slavistike.
Veći dio života proveo je izvan Hrvatske, no ostao je vezan uz domovinu i rodni Varaždin. Prema vlastitoj želji, pokopan je u Varaždinu, uz velike počasti.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka namještaja, zrcala i satova

Zbirka namještaja, zrcala i satova obuhvaća pokućstvo građanskih i plemićkih kuća i dvoraca Varaždina i okolice, crkveni namještaj, zrcala, satove te različite ukrasne i uporabne predmete. Među predmetima se ističu ormari, kredenci, komode, škrinje, kabinetski ormarići, stolovi i sjedalice, sakristijski ormari, relikvijari te podni, zidni, džepni, ručni i sunčani satovi.
Predmeti datiraju od 16. do druge polovice 20. stoljeća. Mnogi su u Muzej dospjeli od njegova osnutka 1925. godine darovima, otkupom i zamjenom. Većinom potječu iz varaždinskih građanskih obitelji, dok dio dolazi s plemićkih posjeda sjeverozapadne Hrvatske. Među darovateljima su Varaždinska gradska uprava, Gimnazija, Župni ured Varaždin te Uršulinski i Franjevački samostan.
Dio zbirke izložen je u stalnom postavu Kulturno - povijesnog odjela u Starom gradu, gdje oblikuje stilsko-ambijentalne cjeline od renesanse do secesije, a pojedini predmeti predstavljeni su u izložbenoj jedinici „Staklo, keramika i satovi“.
Među najvrjednijim predmetima ističu se inventar renesansne sobe, kabinetski ormarić obložen bjelokošću, barokni namještaj ukrašen intarzijom, bidermajerski salon iz radionice varaždinskog stolara Gogera, secesijska salonska garnitura te vrijedni satovi, među kojima su astronomski podni sat Hermanusa Smita iz Amsterdama, džepni sat iz 17. stoljeća i satovi varaždinskih urara 18. i 19. stoljeća.
Predmeti zbirke svjedoče o stilskim i umjetničko-obrtničkim značajkama pojedinih razdoblja, ukusu i životnom standardu njihovih vlasnika, kao i o radu domaćih radionica te kulturnim i trgovačkim vezama Varaždina sa srednjoeuropskim središtima.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka kovina

Tehnike izrade predmeta od metala, poput taljenja, lijevanja i kovanja, poznate su još od prapovijesti, od bakrenog i brončanog do željeznog doba. Zahvaljujući čvrstoći, tvrdoći i otpornosti, ali i dobrom provođenju topline te karakterističnom sjaju poliranih površina, metali su se tijekom povijesti primjenjivali u izradi predmeta različitih namjena.
Zbirka kovina obuhvaća raznovrsne ukrasne i uporabne predmete izrađene od kositra, bakra, bronce, željeza, srebra i različitih legura. Predmeti su imali profanu i sakralnu namjenu te su bili dio kućanskog inventara, poput brava, rasvjetnih i grijaćih tijela, kuhinjskog i stolnog posuđa te pribora za pripremu i posluživanje hrane i pića, kao i crkvenih inventara, osobito liturgijskog posuđa te matrica za otiskivanje bakropisa. Posebnost zbirke čine i pečatnjaci kako osobni, tako i oni različitih institucija i cehova.
Zbirka svjedoči o kontinuitetu djelovanja varaždinskih kotlarskih, kovačkih  i zlatarskih majstora, ali i o kvaliteti i raznolikosti proizvoda renomiranih srednjoeuropskih radionica i majstora, osobito iz Augsburga i drugih važnih obrtničkih središta.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka keramike i stakla

Zbirka obuhvaća uporabne i ukrasne predmete nastale u različitim tehnikama, od srednjeg vijeka do secesije i art décoa. Estetski i tehnički dojmljivi predmeti svjedoče o razvoju materijala, umjetničkih stilova i ukusa pojedinih razdoblja.
Zastupljeni su primjerci talijanske majolike, njemačke fajanse, delftskih manufaktura, europskog porculana te kamenine engleskih, krapinskih i zagrebačkih proizvođača, kao i predmeti uvezeni s Dalekog istoka. Staklo obuhvaća primjerke od najranijih venecijanskih proizvoda do vrhunskih ostvarenja čeških staklana, uključujući raznobojno rezano staklo.
Brojni predmeti bili su izloženi već pri otvorenju Muzeja 1925. godine. Postav stakla otvoren je 1965., a porculana 1975. godine. Novi postav Zbirke otvoren je 2007. godine. U postavu su predstavljeni uglavnom predmeti za posluživanje hrane i pića, ukrasne figure i dekorativni tanjuri, rasvjetna tijela i peći.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka kamenih spomenika i skulptura

Iako brojčano malena, ova zbirka čuva iznimno značajne primjere arhitektonske plastike i sakralnog kiparstva, od romaničke plastike, heraldičkih reljefa i baroknih skulptura do spomen-ploča iz 19. i 20. stoljeća.
Od osobitog regionalnog značaja za poznavanje kulture baroknog razdoblja u Hrvatskoj i Sloveniji jesu javne kamene skulpture te drvene polikromirane skulpture i fragmenti crkvene opreme iz varaždinskih crkava. Oni svjedoče o razdoblju kada je Varaždin, uz Zagreb, bio jedno od najvažnijih umjetničkih središta sjeverne Hrvatske. Tijekom druge polovice 17. i prve polovice 18. stoljeća u gradu su djelovali brojni kipari koji su osnivali radionice i djelovali na širem području sjeverozapadne Hrvatske, pa i u Zagrebu. Istodobno su bili prisutni kipari iz susjedne Štajerske, osobito iz Maribora i Graza, koji su pridonosili širenju baroknih umjetničkih tendencija iz važnijih središta Habsburške Monarhije.
Kamene skulpture nastale tijekom 17. i 18. stoljeća uglavnom su bile namijenjene javnom prostoru – postavljale su se na pročelja crkava, stupove, raskrižja, mostove i u krajolik. Najčešće su imale zavjetnu i zaštitnu funkciju, povezanu s molbama za zaštitu od bolesti, ratova, gladi i elementarnih nepogoda. Isti su kipari sudjelovali i u opremanju sakralnih prostora, izrađujući oltare, propovjedaonice, orgulje i drugu crkvenu opremu.
Uz javnu i sakralnu skulpturu, zbirka obuhvaća nadgrobne spomenike, ulomke arhitektonske plastike i spomen-ploče, koji su zbog zaštite od nepovoljnih klimatskih i drugih utjecaja smješteni u muzeju.
Skulpture i reljefi izrađeni su od kamena, drva, bronce, željeza, alabastera i keramike te obuhvaćaju sakralnu plastiku, figuralne, heraldičke i mitološke prikaze, kao i dekorativne predmete skulpturalnih obilježja. Izvedeni su različitim tehnikama, poput rezbarenja, lijevanja, kovanja, apliciranja i polikromiranja, a pojedini su ukrašeni plemenitim materijalima. Dio predmeta izložen je u stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela u Starom gradu, u Lapidariju, kapeli i sakristiji sv. Lovre, stilskim salonima dvorca te u dvorištu Staroga grada.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Glazbena zbirka

Nekoliko godina nakon otvorenja varaždinskog muzeja, 1931. godine, u jednoj sobici južnog krila Staroga grada bila je postavljena mala muzička zbirka. Obuhvaćala je uglavnom predmete i skladbe Ivana Padovca, prof. Ante Stöhra i Gabrijele Horvatove, zatim stare note varaždinskoga Muzičkog društva, koncertne programe iz 19. stoljeća, stari kratki glasovir te nekoliko fotografija varaždinskih skladatelja.
Otkupima i donacijama građana do danas je prikupljeno tridesetak tradicijskih i povijesnih glazbala. Uključujući različite rukopisne i tiskane notne zapise, Zbirka broji oko 2500 predmeta. U njoj se čuva 11 instrumenata tipa glasovira, od kojih je sedam tipa Hammerflügel, nastalih krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Hammerflügel bečkog graditelja Michaela Rosenbergera (GMV 54306) restauriran je i na njemu se održavaju koncerti.
Među najvrjednije instrumente, ne samo u Muzeju nego i u Hrvatskoj te šire, zasigurno se ubrajaju dva pozitiva. Pozitiv Rudolfa Rappoldta (GMV KPO 2734), izrađen 1688. godine za dvorac Borl (Ankenstein), bio je namijenjen tadašnjem vlasniku dvorca, grofu Georgu Friedrichu Saueru. Muzej ga je otkupio od grofa Josipa Bombellesa 1937. godine. Restauriran je 2007. godine, a danas se nalazi u Baroknoj sobi Staroga grada, gdje se na njemu održavaju koncerti. Drugi pozitiv (KPO 2618), podrijetlom iz kapele sv. Vuka (Wolfganga) na brdu Malečkovec u Vukovoju kod Klenovnika, datira iz oko 1650. godine i nalazi se u iznimno lošem stanju.
Među žičanim glazbalima valja istaknuti gitaru iz vlasništva Ivana Padovca (KPO 4183) te najstariju zasad poznatu gitaru zagrebačkog graditelja Franza Finka (KPO 4188).
U Glazbenoj zbirci čuvaju se koncertni programi, dokumenti, notni zapisi i glazbala koji svjedoče o dugoj glazbenoj tradiciji Varaždina i njegovoj povezanosti s glazbenim životom. Zbirka obuhvaća građu povezanu s varaždinskim skladateljima i glazbenicima, pjevačkim društvima poput „Vile” i „Tomislava”, Gradskom glazbom te Glazbenom školom u Varaždinu.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka Miljenka Stančića

Zbirka obuhvaća slike, crteže, grafike i ilustracije istaknutog varaždinskog slikara 20. stoljeća Miljenka Stančića (1926., Varaždin – 1977., Zagreb), člana umjetničke grupe „Petorica”, koju su činili I. Stančić, I. Ivančić, I. Kožarić, B. Michieli i J. Vaništa. Zbirka prati razvoj njegova stvaralaštva od ranih radova do zrele i kasne faze opusa.
Zbog snažne i osebujne umjetničke vizije Stančić se smatra jednim od začetnika nadrealističkog izraza u hrvatskom slikarstvu. Likovna kritika njegova je djela povezivala i s magičnim realizmom, metafizičkim i fantastičnim slikarstvom, fantazmagorijom te novom figuracijom.
Tematski raspon zbirke iznimno je širok te obuhvaća varaždinske vedute i gradske krajolike, portrete, interijere s figurama, nadrealne prizore, motive dječaka i ljubavnika, kao i erotske fantazije i simboličke kompozicije. Posebnu vrijednost imaju brojna i rijetka djela iz posljednje faze stvaralaštva, koju je Stančić opisivao kao „sintezu i novu transpoziciju”. Među njima se ističu Pupkovina, Anabaza, Historie d’O i Rađanje. Zbirku upotpunjuju pasteli, crteži ugljenom na papiru, ilustracije za knjige te osobito vrijedni rani radovi.
Uz umjetnička djela, zbirku prati bogata dokumentarna građa o Stančićevu životu i radu, koja obuhvaća dokumente, svjedodžbe, fotografije, videodokumentaciju i osobne predmete. Vrijedan dio zbirke čini i njegova cjelovita osobna biblioteka s izvornim drvenim policama i oko 700 naslova knjiga. Knjige je umjetnik prikupljao za života, a njegova ih je obitelj 2021. godine, zajedno s bibliotekom, darovala Galeriji umjetnina.


Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Elizabeta Igrec

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka slika, skulptura, grafika i crteža

Zbirka obuhvaća vrijedna djela europske i hrvatske umjetnosti, od starih majstora do suvremenih umjetničkih praksi. Najznačajniju cjelinu čine djela europskih slikarskih škola od 15. do 19. stoljeća, s autorima iz Austrije, Njemačke, Italije, Nizozemske, Flandrije, Belgije i Francuske. Među istaknutim autorima nalaze se M. van Oosterwyck, N. Poussin, J. F. Millet, L. Richet i A. Charpentier te predstavnici škole D. Teniers mlađeg i škole P. P. Rubensa. Posebno su vrijedna djela iz razdoblja bidermajera i druge polovice 19. stoljeća, među kojima se ističu brojni portreti.
Hrvatsko slikarstvo 20. i 21. stoljeća zastupljeno je djelima autora koji su obilježili razvoj moderne i suvremene umjetnosti, od simbolizma, secesije i magičnog realizma do intimizma, apstraktnog ekspresionizma, lirske apstrakcije, enformela i hiperrealizma. Među njima su V. Bukovac, C. Medović, O. Iveković, M. Kraljević, J. Račić, S. Raškaj, Lj. Babić, V. Becić, O. Gliha, E. Murtić, J. Vaništa, Đ. Seder, M. Šutej i J. Fatur, kao i suvremeni umjetnici Z. Vehabović, M. Zeman, D. Rogina, M. Bađun i A. Kos. Posebno mjesto zauzimaju varaždinski umjetnici M. Stančić, I. Režek, P. Vojković, V. Kuntner, V. Gašparić Gapa, N. Opačić, I. Mesek, G. Kovačić i S. Macolić, čija djela dokumentiraju razvoj lokalne likovne scene.
Podzbirka skulptura, iako brojčano najmanja, obuhvaća vrijedna djela hrvatskog kiparstva 20. i 21. stoljeća. Zastupljeni su I. Meštrović, R. Frangeš-Mihanović, F. Kršinić, A. Augustinčić, K. Kantoci, M. Ujević Galetović, Š. Vulas, B. Ružić, A. Srnec, B. Dea Matasić i Z. Kopljar.
Podzbirka grafika obuhvaća više od 2000 listova, ponajprije iz europskih grafičkih radionica 17., 18. i 19. stoljeća. Zastupljene su tehnike bakropisa, bakroreza, litografije, suhe igle i akvatinte, a od 1970-ih godina zbirka se nadopunjuje grafičkim mapama i pojedinačnim listovima hrvatskih umjetnika, uglavnom izvedenima u tehnikama serigrafije i ofsetnog tiska.
Podzbirka crteža obuhvaća oko 1500 djela povezanih ponajprije s europskim crtačkim školama 19. stoljeća i hrvatskim umjetnicima. 
Zbirka pruža cjelovit uvid u razvoj europske i hrvatske umjetnosti, od starih majstora do moderne, poslijeratne i suvremene umjetnosti, te svjedoči o bogatstvu stilova, tehnika i umjetničkih izričaja.

Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Elizabeta Igrec

Otvori katalog zbirke

Zbirka egipatske građe

Iako broji tek osam predmeta, Zbirka egipatske građe predstavlja iznimno vrijedan i rijedak fundus autentičnih egipatskih predmeta u Hrvatskoj. Okosnicu zbirke čini šest predmeta iz privatne zbirke plemićke obitelji Pasthory-Varady, koja je vjerojatno nastala u 19. stoljeću, tijekom diplomatske službe jednog člana obitelji u Egiptu. Zbirka je u Muzej dospjela u prvoj polovici 20. stoljeća, a obuhvaća četiri alabastrene kanopske žare (kanope), nadgrobnu stelu i keramičku čašu, koja pripada među najstarije egipatske predmete u Hrvatskoj. Zbirka je 2005. godine obogaćena vrijednom donacijom gospođe Vjekoslave Lukaček, koja je Muzeju darovala skarabeja, amulet u obliku balegara, koji je dobila na dar od Stjepana Vukovića. Godine 2025. gospođa Zofija Kunović donirala je figuricu boga Pataikosa, kupljenu u Kairu 1965. godine.

Voditeljica zbirke: kustosica Mia Košćak

Otvori katalog zbirke

Zbirka paleontološke građe

Zbirka paleontološke građe obuhvaća tri skupine nalaza s područja Varaždinske županije. Najstariju skupinu čine okamine školjaka iz miocena, prikupljene kao slučajni nalazi na širem području županije. Drugu i najbrojniju skupinu čine skeletni ostaci životinja iz pleistocena i holocena. Većinom su prikupljeni tijekom arheoloških istraživanja Stjepana Vukovića i Mirka Maleza u špiljama Vindiji, Velikoj pećini i Vilenici te istraživanja Marine Šimek na nalazištu Mali Segečak. Dio zbirke čine i slučajni nalazi prikupljeni tijekom građevinskih radova u okolici Varaždina te na šljunčarama Motičnjak i Hrastovljan. Treću skupinu čini nekoliko ljudskih ostataka anatomski modernog čovjeka iz razdoblja holocena, koji potječu iz Vukovićevih istraživanja špilje Vindije. Temelj zbirke postavljen je 1938. godine otkupom privatne zbirke Stjepana Vukovića.

Voditeljica zbirke: kustosica Mia Košćak

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka prapovijesne građe

Zbirka prapovijesne građe najbrojnija je zbirka Arheološkog odjela. Prvi predmeti u Muzej su dospjeli 1938. godine otkupom bogate i vrijedne zbirke prapovijesnih nalaza Stjepana Vukovića, prvog kustosa Prethistorijskog, poslije Arheološkog odjela.
Građa je prikupljana ponajprije sustavnim arheološkim istraživanjima i terenskim pregledima (rekognosciranjima), a manjim dijelom darovanjem i slučajnim nalazima. Zbirka dokumentira kontinuitet naseljavanja sjeverozapadne Hrvatske tijekom različitih prapovijesnih razdoblja.
Među najvažnijim zastupljenim lokalitetima nalaze se špilje Vindija i Mačkova špilja (Velika pećina) te nalazišta Cerje Tužno, Jalžabet, Martijanec, Brezje, Sigetec, Sveti Petar kod Ludbrega i Punikve. Zbirka obuhvaća uporabne i ukrasne predmete izrađene od kosti, rožine i metala, keramičke predmete te litički materijal.
 
Voditeljica zbirke: kustosica Mia Košćak

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka novovjekovne građe

Zbirka novovjekovne građe obuhvaća arheološke nalaze iz razdoblja od kraja 15. do kraja 19. stoljeća, pronađene na izvangradskim lokalitetima Varaždinske županije. Poticaj njezinu osnivanju dali su predmeti prikupljeni istraživanjima Humščaka u Brezničkom Humu, gdje su otkriveni ostatci manjega obrambenog objekta – čardaka iz vremena protuosmanlijskih borbi. Značajne cjeline potječu i iz pavlinskog samostana u Lepoglavi, dvorca Batthyány u Ludbregu te crkve sv. Križa u Križovljanu. Građu pretežito čine keramičke posude, lule i pećnjaci. Zastupljeni su i stakleno posuđe, metalni uporabni i ukrasni predmeti te građevinski materijal i dijelovi opreme objekata. Raznovrsni alati, predmeti osobne pobožnosti, dijelovi odjeće, oružja i konjske opreme te predmeti za razonodu dodatno približavaju svakodnevicu novovjekovnih zajednica. U novije vrijeme zbirka se nadopunjuje nalazima iz Petrijanca, s područja dvorca i arboretuma Opeka te s drugih lokaliteta.


Voditelj zbirke: kustos Matija Brlek

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka sluznjača

Zbirku je prikupio i znanstveno obradio dr. sc. Radovan Kranjčev iz Koprivnice, koji ju je zajedno s pripadajućom dokumentacijom donirao Muzeju. Građa potječe s različitih lokaliteta diljem Hrvatske, a prikupljena je tijekom sustavnih terenskih istraživanja. Zbirka sadržava osušene fragmente kore različitih vrsta drveća na kojima su sačuvana plodišta sluznjača. Primjerci su razvrstani prema vrstama i nalazištima. Zbirka predstavlja vrijedan znanstveni i dokumentacijski izvor za istraživanje taksonomije, biološke raznolikosti i rasprostranjenosti sluznjača u Hrvatskoj te za proučavanje njihove uloge u šumskim ekosustavima.

Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

Otvori katalog zbirke

Zbirka rakova

Zbirka rakova (Crustacea) obuhvaća slatkovodne i bočate vrste rakova te kopnene jednakonožne račiće prikupljene na području Hrvatske. Najzastupljeniji su deseteronožni rakovi (Decapoda) iz porodice Astacidae, rakušci (Amphipoda) i jednakonožni račići (Isopoda). Najveći dio građe potječe iz dravskog slijeva i Varaždinske županije. Zbirka obuhvaća oko 500 muzejskih predmeta iz 20. i 21. stoljeća te se kontinuirano nadopunjuje novim primjercima. Sustavno se stručno i znanstveno obrađuje, uključujući primjenu molekularnih metoda identifikacije vrsta. Za velik broj primjeraka izrađeni su DNA barkodovi, a pripadajući podaci pohranjeni su u međunarodnoj bazi podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD). Zbirka predstavlja vrijedan izvor podataka za istraživanje raznolikosti, rasprostranjenosti i taksonomije rakova te praćenje promjena u njihovim populacijama.


Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka pijavica

Zbirka pijavica obuhvaća predstavnike svih rodova pijavica (Hirudinea) zabilježenih u Hrvatskoj. Posebno se ističu primjerci rodova Hirudo (medicinske pijavice), Xerobdella i Dina, važni za taksonomska, filogenetska i ekološka istraživanja. Zbirka sadržava oko 500 muzejskih predmeta iz 20. i 21. stoljeća, prikupljenih na području Hrvatske, uključujući Varaždinsku županiju, te se kontinuirano nadopunjuje novim primjercima. Sustavno se stručno i znanstveno obrađuje primjenom morfoloških i molekularnih metoda identifikacije vrsta. Za velik broj primjeraka izrađeni su DNA barkodovi, a pripadajući podaci pohranjeni su u međunarodnoj bazi podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD). Zbirka predstavlja vrijedan izvor podataka za istraživanje biološke raznolikosti, taksonomije i rasprostranjenosti pijavica te proučavanje njihove ekološke uloge u slatkovodnim i kopnenim staništima.


Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka paučnjaka

Zbirka paučnjaka (Arachnida) obuhvaća različite skupine paučnjaka prikupljene na području Hrvatske, ponajprije Varaždinske županije. Najzastupljeniji su štipavci (Scorpiones) i pauci (Araneae), a zbirka sadržava i primjerke lažištipavaca (Pseudoscorpiones) te lažipauka (Opiliones). Obuhvaća oko 300 muzejskih predmeta iz 20. i 21. stoljeća te se kontinuirano nadopunjuje novim primjercima. Zbirka se sustavno stručno i znanstveno obrađuje, pri čemu se uz morfološku determinaciju primjenjuju i metode molekularne identifikacije vrsta. Za velik broj primjeraka izrađeni su DNA barkodovi, a pripadajući podaci pohranjeni su u međunarodnoj bazi podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD). Zbirka predstavlja vrijedan izvor podataka za istraživanje biološke raznolikosti, taksonomije i rasprostranjenosti paučnjaka te za proučavanje njihove uloge u kopnenim ekosustavima.


Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostavštine Franje Košćeca

Zbirka obuhvaća muzejske predmete povezane sa životom i radom varaždinskoga gimnazijskog profesora, prirodoslovca i kustosa Franje Košćeca (1882. – 1968.). Zbirka predstavlja zatvorenu cjelinu, a sadržava dio njegova herbarija, izvorni znanstveni instrumentarij, modele, crteže, stručnu biblioteku, rukopise, povijesnu ambalažu, osobnu dokumentaciju i fotografije. Građa je najvećim dijelom povezana s Varaždinom i sjeverozapadnom Hrvatskom, a zbirka je dodatno obogaćena donacijama članova obitelji Košćec. U stalnom muzejskom postavu „Svijet kukaca” izloženo je 309 predmeta te ambijentalna soba s izvornim inventarom. Zbirka ima iznimnu kulturno-povijesnu i znanstvenu vrijednost jer dokumentira život i djelovanje jednog od najznačajnijih varaždinskih prirodoslovaca te razvoj prirodoslovnih istraživanja i muzejske djelatnosti u Varaždinu.


Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostale prirodoslovne građe

Zbirka ostale prirodoslovne građe obuhvaća raznovrsne prirodoslovne predmete koji se prema svojim obilježjima ne mogu svrstati u ostale specijalizirane zbirke Prirodoslovnog odjela. Važan dio zbirke čine dermopreparati kralježnjaka izloženi u stalnom muzejskom postavu „Svijet kukaca”. Zbirka sadržava i manji broj predmeta različitog podrijetla i vrste, povezanih s prirodnom baštinom Varaždinske županije. Iako brojčano skromnija, ova građa dokumentira pojedine sastavnice lokalne faune i prirodnog okoliša te pridonosi poznavanju biološke raznolikosti i prirodoslovnih osobitosti sjeverozapadne Hrvatske. Zbirka ima dokumentacijsku, stručnu, obrazovnu i izložbenu vrijednost te omogućuje očuvanje prirodoslovne građe koja nije obuhvaćena drugim muzejskim zbirkama.

Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

Otvori katalog zbirke

Zbirka opnokrilaca

Zbirka opnokrilaca (Hymenoptera) jedna je od većih entomoloških zbirki Prirodoslovnog odjela i obuhvaća više od 3000 muzejskih predmeta. Među njima su primjerci mrava (Formicidae), osa (Vespidae) i pčela (Apidae), kao i preparati njihovih gnijezda i nastambi te tragova aktivnosti, poput bušotina i grizotina. Najveći dio građe prikupljen je na području Varaždina i okolice tijekom prve polovice 20. stoljeća, zaslugom Franje Košćeca, a u drugoj polovici 20. stoljeća zbirku su nadopunjavale Ružica Košćec i Antica Bregović. Većina primjeraka determinirana je do razine potporodice ili roda, dok su ose biljarice (Symphyta) većinom determinirane do razine vrste. Brojna gnijezda socijalnih i solitarnih vrsta izložena su u stalnom postavu „Svijet kukaca”. Zbirka predstavlja vrijedan izvor podataka o povijesnoj rasprostranjenosti, raznolikosti i ekologiji opnokrilaca na području sjeverozapadne Hrvatske.
 
Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka kornjaša

Zbirka kornjaša (Coleoptera) najveća je entomološka zbirka Prirodoslovnog odjela i obuhvaća više od 14 tisuća muzejskih predmeta iz brojnih porodica kornjaša (Coleoptera). Najveći dio građe potječe iz sjeverozapadne Hrvatske, a prikupljan je od 1903. godine na području Paukovca kraj Donje Zeline te od 1909. godine do kraja 20. stoljeća ponajprije u okolici Varaždina. Najznačajniji sakupljači bili su Franjo i Ružica Košćec te Antica Bregović. Dio građe potječe iz donirane zbirke dr. Herica iz Ljutomera u Sloveniji, a zastupljeni su i primjerci prikupljeni na različitim lokalitetima diljem Hrvatske i susjednih zemalja. Zbirka je najvećim dijelom stručno i znanstveno obrađena te organizirana u cjeline prema porodicama kornjaša. Manji dio primjeraka izložen je u stalnom muzejskom postavu „Svijet kukaca”. Zbirka predstavlja vrijedan povijesni i znanstveni izvor podataka o raznolikosti i rasprostranjenosti kornjaša.


Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka gujavica

Zbirka gujavica obuhvaća primjerke gotovo svih poznatih vrsta gujavica (Lumbricidae) zabilježenih u Hrvatskoj, uključujući i brojne primjerke dosad neopisanih vrsta novih za znanost. Posebno se ističe bogatstvo primjeraka rodova Octodrilus i Octodriloides, važnih za taksonomska i filogenetska istraživanja. Zbirka sadržava oko 2000 muzejskih predmeta iz 20. i 21. stoljeća, prikupljenih na području Hrvatske, uključujući Varaždinsku županiju, te se kontinuirano nadopunjuje novim materijalom. Sustavno se stručno i znanstveno obrađuje primjenom morfoloških i molekularnih metoda. Iznimno velik broj primjeraka DNA je barkodiran, a pripadajući podaci pohranjeni su u međunarodnoj bazi Barcode of Life Data Systems (BOLD). Zbirka predstavlja vrijedan znanstveni izvor za istraživanje taksonomije, evolucijskih odnosa, rasprostranjenosti i biološke raznolikosti gujavica.

Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

Otvori katalog zbirke

Ihtiološka zbirka

Ihtiološka zbirka obuhvaća slatkovodne i bočate vrste riba te paklare prikupljene na području Hrvatske. Najveći dio građe potječe iz dravskog slijeva, osobito iz rijeka Drave, Plitvice, Bednje i Mure, a zastupljeni su i primjerci iz drugih vodotoka dunavskog i jadranskog slijeva. Zbirka sadržava građu iz 20. i 21. stoljeća te se kontinuirano nadopunjuje novim primjercima. Sustavno se stručno i znanstveno obrađuje, pri čemu se primjenjuju i metode molekularne identifikacije vrsta. Za velik broj primjeraka izrađeni su DNA barkodovi, a pripadajući podaci pohranjeni su u međunarodnoj bazi podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD). Zbirka predstavlja važan izvor podataka za istraživanje biološke raznolikosti, rasprostranjenosti i promjena u sastavu ihtiofaune hrvatskih voda.


Voditelj zbirke: kustos dr. sc. Mišel Jelić

 

Otvori katalog zbirke