Povijest Gradskog muzeja Varaždin – kronološki pregled
Prije 1920-ih – ideja muzeja i prvi poticaji
Tradicija prikupljanja i čuvanja kulturne baštine na varaždinskom području traje stoljećima kroz privatne zbirke i građansku kulturu sakupljanja. Početkom 20. stoljeća jača ideja o osnivanju gradskog muzeja, a ključnu ulogu imaju Krešimir Filić, koji sustavno zagovara osnivanje muzeja u Starom gradu, te Gjuro Szabo, koji Varaždin prepoznaje kao grad iznimno bogate kulturne baštine. Javne rasprave dodatno potiče dr. Edo Spitzer, koji problematizira uređenje Staroga grada i njegovu kulturnu namjenu.
1920-e – osnivanje Muzealnog društva i otvorenje Muzeja
1923. – Kulturno-historijska izložba i osnivanje Društva
Od 14. do 22. srpnja 1923. održana je Kulturno-historijska izložba koja je okupila iznimno bogatu građu iz privatnih, crkvenih i institucionalnih zbirki. Izložba je pokazala potrebu za stalnom institucijom te izravno potaknula osnivanje muzeja.
Na temelju tog iskustva 1. listopada 1923. osniva se Varaždinsko muzealno društvo, u kojem ključnu ulogu imaju Krešimir Filić, Milan Kaman, Franjo Košćec, Vladimir Deduš i Ana Plazzeriano, uz ugledne građane poput dr. Hinka Blaua, ljekarnika Artura Krajanskog i monsinjora Matije Proštenika.
1925. – otvorenje Gradskog muzeja Varaždin
Dana 16. studenoga 1925. u Starom gradu svečano je otvoren Gradski muzej Varaždin, s prvim postavom raspoređenim u prostorima gotičke kule, renesansne dvorane, hodnika i kapelice sv. Lovre. Time započinje institucionalni rad Muzeja i formiranje temelja budućeg Kulturno-povijesnog odjela.
1926. – početak uređenja Staroga grada
Već sljedeće godine uređuju se ključni arhitektonski elementi Staroga grada, uključujući portal i prizemlje Gotičke kule, čime se započinje sustavno oblikovanje muzeološkog prostora.
1927. – prvi tematski prošireni postav i planiranje okoliša
Muzej se širi Zbirkom povijesnih portreta na prvom katu južnoga krila, čime se počinju oblikovati tematske cjeline. Istodobno Wilhelm Röhnick izrađuje prvi idejni plan uređenja okoliša Staroga grada, što označava početke muzeološkog pristupa prostoru.
1928. – formiranje manjih zbirki
Na drugom katu zapadnoga krila otvara se mala numizmatička zbirka, dok se susjedne prostorije uređuju kao Jagićev kutak i bidermajerski salon obitelji Polansky, čime Muzej razvija ambijentalne i tematske postave.
1930-e – širenje, nove zbirke i oblikovanje muzeja
1930. – lapidarij i razvoj infrastrukture
U Istočnoj kuli otvara se lapidarij, dok se u prizemlju uređuje sakristija. Istodobno se prvi kat ulazne kule uređuje kao knjižnica i radni prostor, što pokazuje rastuću organizacijsku strukturu Muzeja.
1931. – Muzička zbirka i uređenje prostora
Predmeti Ivana Padovca dopunjeni su donacijama obitelji Stöhr i Hausmann, čime nastaje Muzička zbirka smještena u južnom krilu Staroga grada. Iste godine uklanjaju se gospodarske zgrade ispred Staroga grada, čime se otvara prostor za daljnje planiranje.
1933. – osnivanje Etnografskog odjela
U dvjema prostorijama zapadnoga krila otvara se Etnografski odjel, čime se po prvi put sustavno prezentira tradicijska kultura varaždinskog područja.
1935. – reprezentativni interijeri i istraživanja
Na prvom katu sjevernoga krila uređuju se reprezentativni saloni, uključujući salon Đure Ritza i obiteljske interijere varaždinskih građana. Iste godine istražuje se renesansna dvorana u kojoj su otkriveni originalni kamin i pod, koji se vraćaju u povijesni kontekst.
1937. – Cehovska zbirka
Zapadna kula uređuje se za Cehovsku zbirku, zbog čega dobiva naziv Cehovska kula, čime se naglašava važnost obrtničke tradicije Varaždina.
1938. – Arheološki odjel
Muzealno društvo otkupljuje Prethistorijsku zbirku Stjepana Vukovića, koja se smješta u sjeverno krilo. Time se formira temelj Arheološkog odjela.
1939. – Galerija moderne umjetnosti
U Kuli s lančanim mostom otvara se Galerija moderne umjetnosti, čime nastaje današnja Galerija umjetnina. Ovaj postav označava ulazak Muzeja u sustavno prikupljanje moderne likovne umjetnosti.
1940-e – rat, profesionalizacija i novi početci
1942. – prvi kustos Muzeja
Krešimir Filić postaje prvi službeni kustos Gradskog muzeja Varaždin, čime se završava razdoblje volonterskog upravljanja i započinje profesionalizacija ustanove.
1943. – prvi vodič Muzeja
Tiskan je prvi vodič Muzeja koji omogućuje javnosti sustavniji uvid u zbirke i postave, što predstavlja važan korak u muzejskoj komunikaciji.
1945. – ratna oštećenja i nova zgrada
Bombardiranje oštećuje dijelove Staroga grada, ali Muzej dobiva palaču Sermage, koja postaje nova važna izložbena lokacija.
1946.–1948. – obnova i novi stalni postavi
Obnavlja se Kula s lančanim mostom, a u palači Sermage otvaraju se novi postavi, uključujući Galeriju slika i Prethistorijski odjel, čime Muzej dobiva dva snažna izložbena centra.
1950-e i 1960-e – stručna konsolidacija i razvoj odjela
1952. – modernizacija Kulturno-povijesnog odjela
Mira Ilijanić provodi modernizaciju i pročišćenje stalnog postava u Starom gradu, čime se uvode suvremeniji muzeološki standardi.
1954. – osnivanje Prirodoslovnog odjela
Franjo Košćec postavlja temelj Prirodoslovnog odjela izlaganjem svoje privatne zbirke kukaca u palači Herzer.
1959. – donacija Košćecove zbirke
Franjo Košćec službeno daruje svoju zbirku Muzeju, čime se trajno oblikuje jedan od najvažnijih prirodoslovnih fundusa u Hrvatskoj.
1961. – novi postav Galerije i Godišnjak Muzeja
Marija Mirković osmišljava novi postav Galerije slika, a iste godine pokreće se Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin, koji izlazi do 1988. godine.
1970-e i 1980-e – širenje i velika obnova
1975. – preseljenje Prethistorijskog odjela
Prethistorijski odjel seli u podrum Staroga grada prema koncepciji Marine Šimek, čime se poboljšava prezentacija arheološke građe.
1982.–1989. – velika obnova Staroga grada
Nakon potresa 1982. započinje opsežna obnova Staroga grada koja traje do 1989. godine i obuhvaća konstrukcijsku sanaciju i muzeološku reorganizaciju prostora.
1989. – novi Kulturno-povijesni postav
Nakon obnove otvara se novi stalni postav kulturno-povijesnog odjela prema koncepciji Ljerke Šimunić i Miroslava Klemma, koji donosi suvremeni pristup interpretaciji povijesti.
1990-e – međunarodno priznanje i razvoj
1994. – Europsko priznanje i novi koncepti
Muzej postaje prvi hrvatski muzej nominiran za nagradu „Europski muzej godine“, a istovremeno se razvijaju novi koncepti Galerije umjetnina (Mirjana Dučakijević).
1996. – Plaketa Grada Varaždina
GMV dobiva Plaketu Grada Varaždina za kontinuirani rad i doprinos kulturnom razvoju grada.
1998. – Svijet kukaca
Nakon obnove palače Herzer otvara se stalni postav Svijet kukaca, jedan od najprepoznatljivijih muzeoloških projekata Muzeja.
2000-e – digitalizacija i suvremeni muzejski razvoj
2004. – međunarodno priznanje za multimediju
AVICOM dodjeljuje posebnu pohvalu za CD-ROM „Kukci“, čime se potvrđuje razvoj digitalnih muzeoloških sadržaja.
2007. – novi tematski postavi
Otvara se postav keramike, porculana, stakla i satova prema koncepciji Ljerke Šimunić, čime se proširuju tematske zbirke Staroga grada.
2010-e – edukacija i javni programi
2014. – Kultura odijevanja
Otvara se novi stalni postav koji interpretira povijest odijevanja od 18. do sredine 20. stoljeća.
2015. – nagrade i priznanja
Muzej dobiva nagradu za izložbu Narod u nevolji – Veliki rat na varaždinskom području te drugu Plaketu Grada Varaždina.
2017. – Varaždinski muzealac
Pokreće se muzejsko glasilo Varaždinski muzealac, koje redovito prati muzejske aktivnosti i istraživanja.
2020-e – 100 godina Muzeja i suvremeni razvoj
2022. – nagrađena izložba „DOBAR TEK!“
Muzej osvaja nagradu Hrvatskog muzejskog društva za izložbu o kulturi hrane u varaždinskom kraju.
2025. – energetska obnova Staroga grada
Započinje nova faza očuvanja i modernizacije Staroga grada kroz energetsku obnovu, čime se osigurava dugoročna održivost muzejskog kompleksa.
Danas Gradski muzej Varaždin djeluje u šest povijesnih zgrada, s više od 200.000 predmeta u 70 zbirki i 41 djelatnikom, te nastavlja razvijati ulogu jedne od najvažnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj.